Music Production School

Dobodošli

19.02.2007.

Podesavanje Bubnja

O BUBNJU

 Osnova je, u neku ruku, blesavo jednostavna: bubanj je cilindar sa vibrirajuæom membranom (Kod nas se mogu èuti i nazivi opna, koža, plastika. Radi jednostavnosti æu koristiti naziv „opna“) na jednom (ili oba) kraja i kada udarimo opnu - nastaje zvuk.

 Ali avaj! Karakteristike tog zvuka zavise od mnogo faktora: materijala od kojeg je cilindar napravljen, osobina opne, brzine udarca (dodajte ovome težinu palice, velièinu i materijal od kojeg je vrh palice napravljen, itd.), zategnutosti opne, akustiènih osobina prostorije, ...

 (Tonsko) podešavanje bubnja, ili štimanje, ili tuning, porièe bilo kakvu kompleksnost - više zategnuta, udarena opna daje viši ton od manje zategnute udarene opne. Meðutim, broj zvukova koji jedan bubanj može da proizvede je NEOGRANIÈEN.

 Jedan od glavnih faktora u ovom neogranièenom broju je zategnutost opne. Materijal od kojeg je tijelo bubnja napravljeno, njegov dijametar i dubina, igraju ulogu u karakteristikama, jaèini i sustain-u (Sustain – oznaèava dugaèki ton koji nastaje tako što, na primjer, okinete žicu na gitari i pustite da se žica sama zaustavi. Za razliku od nekih drugih instrumenata, kod bubnjeva taj ton u pravilu nikada nije isti kao i prvi ton koji se èuje kada udarite opnu.) zvuka, ali opna utièe na visinu, rezonantnost, attack (prvih 1-5ms zvuka), decay (naèin završavanja zvuka – momentalno, polako, prvo nestaju više frekvencije i slièno) i boju, a i uveliko utièe na prije nabrojane: karakteristike, jaèinu i sustain zvuka. Niti jedan drugi pojedinaèni faktor nema uticaja na ukupni zvuk bubnjeva i niti jedan pojedinaèni faktor nije toliko zanemarivan od strane i amatera i polu-profesionalaca.

 Razloga za ovo je mnogo: ignorancija, nedostatak vježbe, nedovoljno shvatanje delikatnih promjena u zvuku i dinamici koje jednostavne metode štimanja donose, i najveæi – strah. Strah od promjene trenutnog zvuka bubnja jer:

Bubnjar ne razumije kako je trenutni zvuk postignut, i

On ili ona se boje da nikada više neæe postiæi takav zvuk.

 

Èuo sam mnogo bubnjara, bilo da sviraju na svom ili tuðem kompletu bubnjeva. Uvijek, bez iznimke, postoji razlika u zvuku „profesionalnog“ i „neprofesionalnog“ kompleta. Ali to ne mora da bude tako. Tehnike koje profesionalci koriste su dostupne svima. Najbolje stvari koje bubnjar može da uradi, ako želi da razumije i nauèi štimanje bubnja, su:

Eksperimentiše (i shvati da time ne može pokvariti bubanj. Bolji zvuk je tu negdje, smo ga treba otkriti.), i

Oslobodi se straha.

 

BUBNJEVI – OSNOVE PODEŠAVANJA

 Ne može biti jednostavnije od ovoga: opna je priljubljena za rub bubnja pomoæu obruèa, a obruè je uèvršæen za ostatak bubnja šarafima. Zatežuæi šarafe pomjeramo obruè bliže bubnju i time razvlaèimo opnu preko ruba bubnja. Više razvuèena opna proizvodi viši ton kada je udarimo.

 Ono što uzrokuje širok spektar varijacija u zvuku od jednog do drugog kompleta bubnjeva (èak i istog proizvoðaèa i modela) jeste naèin na koji je ovaj osnovni pricip podešavanja primijenjen, kao i posebni trikovi o kojima æe poslije biti rijeèi. Ako nikada prije niste podešavali bubanj, najbolje je da skinete sve opne i krenete iz poèetka. Možete koristiti stare opne, ali rezultat æe biti bolji sa novima. Ako ne znate velièinu opni izmjerite dijametar bubnja u centimetrima i podijelite ga sa 2,54 da biste dobili dimenziju u inèima jer æe vam taj broj trebati u prodavnici.

 VAŽNO: Zapamtite položaj obruèeva prije nego ih skinete. Ovo iz razloga što se obruè taèno „naštimao“ (taènije: deformisao) prema ostatku bubnja i trebalo bi mu dosta vremena da se ponovo deformiše prema novoj poziciji.

 Dobro, prihvatili ste izazov i sjedite ispred bubnja sa kojeg ste skinuli opne. Odlièno. Bacite ih i otpakujte nove (zar ste stvarno mislili da æu vam govoriti o podešavanju bubnja sa starim opnama?). Ako koristite i gornje i donje opne, možda bi bilo dobro da konsultujete web stranice proizvoðaèa o karakteristikama opni. Izgubili bismo dosta vremena i prostora da ovdje objašnjavam kako se pojedine opne ponašaju i kakav zvuk daju.

 Za sada æemo postaviti gornju opnu. Da bismo pripremili bubanj za ovo (oh, ne opet te pripreme) trebat æe vam fini šmirgl-papir i parafin (ako se radi o drvenom bubnju). Ako imate bubnjeve od pleksiglasa, fiberglasa (da ima i takvih) ili metala, zaboravite šmirgl-papir. Parafin æe biti dovoljan.

 Dok su vam opne skinute, svakako želite detaljno pregledati bubanj i iznutra ga oèistiti od prašine i piljevine. Takoðer, vi neizostavno želite uzeti odvijaè i pritegnuti sve šarafe koji sa unutrašnje strane drže matice obruèa ili noge bas bubnja.

 Provjerite rub bubnja. Da li je gladak? Ako nije, upotrijebite šmirgl-papir. Nemojte biti isuviše revnosni samo na jednom dijelu ruba jer æete napraviti udubljenje zbog kojeg æete zažaliti. Položite bubanj sa rubom koji obraðujete na potpuno ravnu površinu, ali pravo ravnu, i upalite stolnu lampu unutar bubnja. Svjetlost ne smije prolaziti izmeðu ravne površine i bubnja. Ako prolazi, vaš bubanj nije doživio prosvjetljenje, veæ je spreman za majstora. Ne upuštajte se u popravku isuviše ošteæenog ruba ako niste sigurni šta treba raditi.

 Da bih nastavio dalje sa tekstom, zamislit æu da je rub vašeg bubnja potpuno ravan i gladak. Nanesite tanki sloj parafina na rub. Za one koji ne znaju: veæina bijelih svijeæa je napravljena od parafina. I rekao sam: tanki sloj. Ne pretjerujte. Ovo æe omoguæiti opni da se bez trenja kreæe preko ruba. Ako vas ovo podjeæa na podmazivanje, i u trenucima svoje genijalnosti poželite koristiti motorno ulje – nemojte. Drvo upija ulje i vremenom biste toliko natopili bubanj uljem da biste totalno promijenili zvuk (o uništavanju bubnja je nepotrebno bilo šta reæi).

 Sada stavite opnu preko ruba bubnja. Vjerojatno æe vam izgledati da nije „sjela“ kako treba. To je poprilièno normalno (osim ako na bubanj od 14'' ne pokušate staviti opnu od 13'' ili 16'') buduæi da veæina opni nije potpuno ravna kad ih donesete iz prodavnice. Okreæite opnu na bilo koju stranu dok vam ne izgleda najbolje namještena. Preko opne nabacite obruè, po moguænosti u istom položaju kao i prije skidanja starih opni.

 Sve je najravnije da ravnije ne može biti. Stavite šarafe na svoja mjesta i zavrnite ih prstima toliko da poènete osjeæati otpor. I dalje je opna veoma labava. Uradite slijedeæe: Koristeæi palèeve i kažiprste obje ruke pritisnite obruè na èetiri najudaljenije taèke koliko god možete. Možda èujete i krckanje iz opne, ali to je veoma normalno. Primijetite da je opna postala još labavija.

 Ponovo prstima dotegnite sve šarafe koliko možete. Sada ide jedna stvar od koje se onima koji ne znaju o èemu se radi diže kosa na glavi: bubanj stoji na podu, opna je na njemu, obruè na njoj sa rukom zategnutim šarafima. Naslonite zapešæe (unutrašnji dio dlana) taèno na centar opne i lagano se oslonite na opnu, sve dok svu svoju težinu ne prebacite na tu taèku. Ne bojte se, opna NEÆE puknuti. Za vrijeme pojaèavanja pritiska opna æe definitivno krckati i praviti èudne oèajnièke zvukove, ali budite nemilosrdni i neka vas ništa ne sprijeèi da nastavite sa pritiskom.

 Ako ovo ne napravite sada, u toku sviranja æe opna (kada udarcima primijenjujete puno veæu silu na opnu) „nasjedati“ na svoje mjesto i bubanj æe se svako malo raštimavati. Ovo „nasjedanje“ opne na rub je važno da biste je moglu naštimati „samu na sebe“. O ovome malo poslije.

 Osnovno pravilo zatezanja šarafa na bubnju jeste da uvijek zatežete suprotne šarafe. Nemojte iæi u krug. Slika 2 pokazuje redoslijed zatezanja šarafa na razlièitim bubnjevima. Uvijek pratite ove dijagrame.

 Ponovimo šta ste do sada uradili: skinuli ste obruè i zapamtili njegovu poziciju u odnosu na tijelo bubnja, bacili ste stare opne i nabavili nove, zategnuli sve šarafe u unutrašnjosti bubnja, poravnali male neravnine na rubu, nanijeli tanki sloj parafina, stavili novu opnu u najbolji položaj, nabacili obruè, rukom zategli šarafe, pritisnuli obuè, ponovo dotegli šarafe, intimno se upoznali sa opnom aplicirajuæi svoju težinu na njen centar i ponovo dotegli šarafe rukom.

 Spremni smo za podešavanje opne „same sa sobom“. Bubanj je i dalje na podu, uzmite palicu i blago udarite opnu na oko 3cm od svakog šarafa. Primijetite da je visina tona razlièita kod veæine šarafa. Podesiti opnu „samu sa sobom“ znaèi dotegnuti sve šarafe kljuèem za bubanj (ovu alatku do sada nisam pominjao jer smatram da niste bubnjar ako je nemate i nema nikakve potrebe da dalje èitate ovaj tekst) tako da je visina tona prilikom udarca na 3cm od svakoga – ista. Namjerno kažem „dotegnuti“ jer i ovdje, kao i kod gitare, vrijedi pravilo: „Otpusti malo više i dotegni koliko treba“.

 Možete još koji put ponoviti apliciranje pritiska na sredinu opne i podešavanje „same sa sobom“. Svaki put nakon pritiska na sredinu primijetiti æete da opna vraæa dublji ton. Bolje da ovo više puta ponovite sada nego da vam u toku svirke opna popušta od udaraca.

 Nakon podešavanja opne „samu na sebe“ šarafe zatežete po slici 2 do visine tona koja vama odgovara. Sve do sada ste uradili kao i bilo koji profesionalni bubnjar. Visina tona pojedine opne je stvar pojedinaènog ukusa. To više nije nauka, veæ umjetnost. Ali, postoji par savjeta kojih biste se trebali pridržavati dok dolazite do visine tona koja vam odgovara.

 Dok podešavate bubanj koristite bat (èekiæ iz bas pedale) radije nego palicu. Sam udarac tvrdog vrha palice proizvodi zvuk koji vas može omesti, dok kod bata toga nema. Ako štimate opnu na bubnju na kojem je veæ montirana opna na suprotnoj strani, držite bubanj na podu preko peškira da biste prigušili vibracije druge opne.

 VISINA TONA TIJELA BUBNJA

 Vratite se malo u osnovnu školu, oko osmog razreda, predmet: fizika, i prisjetite se šta je rezonantna frekvencija. Tijelo bubnja, kao i svako drugo èvrsto tijelo, ima svoju rezonantnu frekvenciju. To je ona frekvencija na kojoj tijelo bubnja poèinje i samo oscilovati kada je u njegovoj blizini drugo tijelo koje osciluje tom frekvencijom. Držite labavo tijelo bubnja bez opni (najbolje ga je objesiti o kakav konopac) i udarite ga batom. Èut æete veoma tih ton odreðene visine. Taj ton je drastièno važan za podešavanje vašeg bubnja.

 Kada poènete zatezati opnu podešenu „samu na sebe“ preko tijela bubnja, primijetit æete da se ton opne pojaèava i stišava, pa opet pojaèava i stišava i sve tako. Razlog za to je fazno poništavanje i pojaèavanje vibracija opne i rezonantnih vibracija tijela bubnja. Onoga trenutka kada su ton opne i rezonantni ton tijela bubnja isti, stigli ste do taèke kada svako daljnje zatezanje opne može samo pokvariti ukupni zvuk bubnja.

 Od otpuštene opne do trenutka kad opna vibrira rezonantnom frekvencijom tijela bubnja postoje tri ili èetiri (u zavisnosti od kvaliteta bubnja) taèke na kojima opna i tijelo rade zajedno, u sinhronizaciji, skladno, streme ka božankoj ljepoti sazvuèja, hitaju ka oduševljavanju slušalaca ... shvatili ste poentu pasusa.

 VISINA TONA DRUGE OPNE

 Dodajte gore komplikovanom sistemu od bezbroj moguænosti još jednu opnu i dobili ste komplikovan sistem od bezbroj moguænosti sa još jednom opnom. Ova druga opna igra ne manje važnu ulogu od prve opne i ne manje važnu ulogu od tijela bubnja. Iz ovih razloga, dosta bubnjara ni ne koristi drugu opnu. Meðutim, ako se koristi ispravno, druga opna predstavlja važan alat u stvaranju predivnog zvuka.

 Postoje samo tri opcije kada je u pitanju druga opna:

druga opna je iste visine tona kao i prva

druga opna je višeg tona nego prva i

druga opna je nižeg tona nego prva

 

Svaka od ovih opcija proizvodi totalno razlièite rezultate, ali je najbitnije zapamtiti da i najmanja promjena visine tona druge opne proizvodi drastiène razlike u ukupnom zvuku. Razlozi za ovo su objašnjeni u udžbenicima fizike, opet, pa vas neæu time gnjaviti.

 DVIJE OPNE ISTE VISINE TONA

 Ovakvo podešavanje proizvodi topao, zaokružen zvuk sa mnogo sustain-a. Attack može biti veoma oštar (u zavisnosti od zategnutosti gornje opne) i decay je izuzetno dug, bez ikakvih promjena u visini tona za vrijeme trajanja zvuka.

 DONJA OPNA ZATEGNUTA MANJE OD GORNJE

 Decay i sustain su donekle umanjeni, zvuk je puniji i ton dublji (èak i ako je ukupna visina bubnja ista. VAŽNO: upamtite – ako otpustite jednu opnu, ton bubnja se snižava. Da biste održali istu visinu tona bubnja morate drugu opnu zategnuti.), ali se visina tona, kao i u prvom sluèaju, ne mijenja za vrijeme decay-a.

 DONJA OPNA ZATEGNUTA VIŠE OD GORNJE

 Ovdje stvari postaju interesantne. Kao i u prijašnjem sluèaju, sustain je umanjen, zvuk je puniji, ali æe ton za vrijeme decay-a postati dublji i dobit æete nešto kao „bwow“ zvuk. To je zato što, kada udarite gornju opnu, donja odmah poèinje vibrirati i davati zvuk, dok je gornja djeliæ sekunde prigušena palicom. Gornja opne tek naknadno poèinje proizvoditi dublji ton. Taj efekat nikada neæete imati u drugom sluèaju, ali ne pitajte zašto.

 RELATIVNE VISINE TONOVA POJEDINIH KOMPONENTI

 Svaka komponenta bubanja æe utjecati na svog susjeda. Uglavnom je ovaj utjecaj neèujan za veæinu slušalaca, ali postaje od ogromne važnosti kada udarite više od jedne komponente odjednom. Sa ovim morate eksperimentisati da biste dobili najbolje rezultate koji pristaju vašoj tehnici sviranja i vašoj muzici.

 Kada budete u prilici, ispitajte kako zvuèi standardni rock komplet: 22'' bas, 12'' i 13'' tomovi i 16'' floor tom. Usporedite to sa kompletom 24'' bas, 14'' tom i 18'' floor tom, ili 18'' bas, 10'', 12'' i 14'' tomovi i 16'' floor tom. Kao što sam na poèetku teksta rekao – moguænosti su beskonaène.

 Evo jednog tonskog „štima“ kompleta bubnjeva:

10'' tom – D povišeno

12'' tom – A povišeno

14'' tom – F

16'' floor tom – C

22'' bas – prednja opna F (oktavu niže od toma), rezonantna opna E

14'' doboš - G

 

Neka vas ne èudi taèan ton pojedinih komponenti. Uzmite iole kvalitetan gitarski štimer sa ugraðenim mikrofonom i vidjet æete da æe vam biti od pomoæi.

 DOBOŠ

 Doboš je sasma druga prièa. Mnogi faktori uzrokuju totalno drugaèiji pristup podešavanju doboša. Prvo, doboš je tanji nego tomovi (I nemojte pliz govoriti: „Ima i dubokih doboša!“.  Drugo – mrežica sa donje strane zahtijeva poseban pristup podešavanju donje opne.

 DONJA OPNA KOD DOBOŠA

 Poènimo ovdje. Donja opna kod doboša nema utjecaj na zvuk kao što to ima kod tomova. To joj i nije svrha. Donja opna kod doboša služi kao vibrirajuæa površina za mrežicu. Naglasit æu da podešavanje donje opne na dobošu na istu visinu tona kao i gornja opna pomaže „otvorenijem“ zvuku doboša, ali efekat nije ni izdaleka dramatièan kao kod tomova.

 Pravila:

zategnutija donja opna na dobošu – mrežica više vibrira

otpuštenija donja opna na dobošu – mrežica manje vibrira

 

Zategnite donju opnu onoliko koliko želite da vem mrežica vibrira. Imajte na umu i mehanizam za zatezanje mrežice: više zategnuta mrežica – kraæe trajanje vibracija, manje zategnuta mrežica – duže trajanje vibracija.

 GORNJA OPNA KOD DOBOŠA

 

Podešavanje gornje opne kod doboša je totalno osoba stvar i najviše zavisi od muzike koju svirate. Rock obièno traži dublji, deblji zvuk dobiven otpuštenijom opnom. Ali neki od najboljih rock bubnjara imaju doboše naštimane veoma visoko.

 Najbolje je da provedete èitavo popodne eksperimentišuæi dok ne dobijete ono što vam se najviše dopada. Pridržavajte se dva pravila:

I gornja i donja opna moraju biti podešene „same na sebe“ i

Najblaži dodir na gornju opnu mora proizvesti vibracije mrežice.

 

DANFOVANJE“ (PRIGUŠIVANJE)

 I ovdje su stvari veoma subjektivne. Neki bubnjari to uopšte ne rade jer vole prirodni zvuk bubnja. Obièno su to jazz bubnjari. Drugi, pak, koriste nejnevjerovatnije metode, sve da bi postigli slijedeæe:

Rješavanje problema „zvonjave“

Prigušivanje zvuka i skraæivanje decay-a

Dobijanje „toplijeg“, „zaokruženijeg“, „debljeg“ zvuka bubnja

 

Kako se ovo postiže? Jastuci, spužva, ljepljiva traka, papir, obruè isjeèen od stare opne, papirne maramice, toalet papir, filc, zavoj, novèanice, male dlakave životinje, ... spisak je beskonaèan. I ovdje vrijedi samo eksperiment.

 Da vam malo približim moguæe rezultate, dat æu primjer bas bubnja od 22'' sa REMO Ebony opnom u koju udara okrugli èekiæ sa REMO Ambassador Coated rezonantnom opnom na kojoj je isjeèena rupa promjera 15cm (svaka rupa na rezonantnoj opni veæeg promjera od 7'' je kao i da nemate rezonantnu opnu) u gornjem desnom uglu. Prednja opna je podešena na ton E, dok je rezonantna opna zategnuta ovlaš da daje puno viši ton od prve. Kada udarite ovako podešen prazan bas bubanj dobijete nešto što skoro sasvim, ali ne u potpunosti, ne podjeæa na zvona crkve Notre Dame. Ali:

jastuk (ili slièno) koji pokriva 15-20% samo prednje opne: naglašen attack èekiæa, ton i sustain ostaju (u zavisnosti od zategnutosti rezonantne opne),

jastuk (ili slièno) koji pokriva 15-20% samo rezonantne opne: attack èekiæa umanjen, ton i sustain razvijeni kao kratki udari energije popraæeni visokim „overtones-ovima“,

jastuk (neæu više pisati „ili slièno“) koji pokriva 15-20% obje opne: naglašen attack èekiæa, ukupna jaèina zvuka nešto smanjena, ton i sustain fokusirani, „overtones“ otklonjeni.

jastuk koji pokriva 25-30% prednje opne i jastuk koji pokriva 15-20% rezonantne opne: attak èekiæa postaje veoma oštar i naglašen, ukupna jaèina nije manja nego pod 3., zvuk i sustain postaju još više usmjereni, „ovetones“ više uopšte ne postoje. Idealno za ozvuèavanje mikofonom.

obje opne prigušene jastukom koji pokriva 25-30% površine: totalno fokusiran bas bubanj idealan jedino za blisko ozvuèavanje mikrofonom.

sve preko 30% umrtvljene površine bilo koje opne: prestanite se baviti muzikom.

 

10.02.2007.

Kako Promovisati Bend

PROMOCIJA

 I tako. Vi sad svirate najbolju muziku na svijetu i uz to znate da æete publici prirediti nezaboravne trenutke na koncertu. Samo trebate imati ljude u publici koji æe èuti vašu najbolju muziku na svijetu i doživjeti nezaboravne trenutke na koncertu. U pola nastupa razmišljate: „U èemu je stvar? Trebalo bi biti više ljudi od ovoga“.

 Znate da klub nije problem jer je „Totalno Sranje“ sviralo prošlu veèer i bilo je više od hiljadu ljudi. I vi ste bili tu sinoæ i znate da je TS, pa ... totalno sranje.

 Pa kako onda vaš bend praši veèeras, a samo je stotinu ljudi došlo da doživi nezaborane trenutke gledajuæi i slušajuæi vas? Kevin Kostner ima „odlièan“ kung-fu-zen-budistièki savjet po tom pitanju. Sjeæate li se filma „Polje snova“? Ne. Ne onaj o poštarima. Drugi. Onaj u kome Kevin izgradi bejzbol stadion u polju iza kuæe i svi poznati bejzbol igraèi ustaju iz mrtvih da tu igraju. I Kevin zna da æe oni doæi jer mu jezivi glas niodakle konstantno govori „Ako ga izgradiš, oni æe doæi“.

 Kao što je i tema filma kretenska, tako je i savjet keretenski. Zašto onda muzièari vjeruju da „Ako imaš svirku, publika æe doæi“? Još niste shvatili? PROMOVIŠITE SVOJ BEND!!! Da li ja to èujem pitanje „Kako“? Dobro pitanje. Konaèno ste poèeli obraæati pažnju.

 REKLAMNI VODIÈ ZA SIROMAŠNE (MUZIÈARE)

 Imate problema sa promocijom svog benda? Ne možete privuæi ljude na vaše koncerte? Sve su prilike da trebate malo promocije (pod uslovom da vaš bend nije totalno sranje). Promocija je jedna od najvažnijih i najèešæe zaboravljenih komponenti uspješne karijere. Promocija je jedno od èetiri P muzièkog biznisa (ostala 3 su: sviranje – playing, performans i produkcija).

 PUBLICITET I ODNOSI S JAVNOŠÆU

 Tehnièki, publicitet je dio odnosa s javnošæu. Pominjem ga odvojeno jer igra veliku ulogu u uspjehu benda ili izvoðaèa (i jer poèinje sa P). Ovdje se radi o dobijanju besplatne reklame. Ljudi najèešæe misle o èlancima u novinama ili radio prilozima. Iako su ovo dva primjera besplatne reklame, oni su samo vrh sante leda.

 Da malo idemo u detalje: lik koji doðe na vaš koncert i poslije prièa svom prijatelju o tome daje vam besplatnu reklamu. Ako su njegove sugestije dovoljno jake, prijatelj æe isprièati to još trojici, itd. Mislite da se ovo ne ubraja u reklamiranje? Griješite. Reklama od usta do usta je najjaèa xafsinška snaga na svijetu iz prostog razloga što informacija dolazi od izvora kojem se vjeruje, radije nego nepoznatom izvoru (kao što su radio spikeri ili likovi iz TV reklame). Velike korporacije troše milionske iznose pokušavajuæi pokrenuti reklamu od usta do usta koristeæi „voðe javnog mijenja“. Zašto? Zato što to funkcioniše!

 Sad malo trèimo pred rudu. Prije pokretanja reklame od usta do usta, trebate prvo privuæi ljude na koncert koji æe poèeti prièu. Problem sa kojim æete se sigurno suoèiti jesu klubovi koji nisu voljni mrdnuti malim prstom za promociju bendova koji sviraju kod njih.

 Ovo nas dovodi do veoma važnog pitanja: Da li je promocija koncerta odgovornost benda ili kluba?

 Odgovor: KOGA JE TO BRIGA!

 Bendovi koji vode žuène rasprave o ovome gube bitku. Dok su oni zauzeti širenjem pravde, jednakosti i zaštitom pandi na svijetu, drugi bend je veæ uzeo promociju u svoje ruke. Kada jedan bend privlaèi hiljadu, a drugi pedeset posjetilaca, ko æe biti pozvan da svira i drugi put? Sigurno ne èlanovi debatnog kluba.

 Ako niste spremni preuzeti odgovornost i obaviti vlastitu promociju, devet od deset klubova æe pronaæi nekoga ko hoæe. Pouka: uložite malo napora u razmišljanje i promociju svog benda i bit æete ispred devedeset posto konkurencije.

 UNIVERZALNI ZAKON O LOKALNIM BENDOVIMA I VLASNICIMA KLUBOVA

 Prije nego osvojite svijet, vaš bend mora osvojiti grad. Smatrajte to testnim podruèjem. Blizu ste kuæe, prijatelji su tu da vas podrže i veæ imate kontakte sa lokalnim klubovima (nadam se). Najbolji naèin da lokalni bend stekne popularnost jeste da krene od sredine u kojoj radi i proširuje krug POSTEPENO. Potrebno je neko vrijeme da rijeè od usta do usta poène djelovati. Ako zagrizete više nego što možete sažvakati bez prave xafsinške mašinerije (izdavaèi i mnogo novca), može vam se desiti da se udavite.

 Postepeno šireæi polje djelovanja (nastupanja), gradit æete listu kontakata i postati neka vrsta „lokalnog benda iz XY grada“, sa posebnim naglaskom na „lokalni“ što govori da ste „pri zemlji“, „normalni“, „ne parate nosom oblake“, itd. Iz tog razloga æu sve bendove zvati lokalni bendovi, èak i kad sviraju van svog grada.

 Sve su prilike da æe veæina vaših svirki biti u malim klubovima ili kafiæima. Zato je veoma važno da poznajete osnovni princip rada ovih objekata: oni postoje da bi vlasnici zaradili NOVAC. Vi samo kupujete vrijeme dok se ne pojavi bend koji æe vlasniku donijeti više novca. Možete li kriviti vlasnika? Oni su ušli u taj posao da bi pravili novac omoguæavajuæi drugim ljudima da se napiju, ne da bi spašavali kitove.

Kada razumijete ovu osnovu, trebate raditi uporedo sa sistemom, umjesto da mu se suprotstavljate. Sada æe vam biti lakše da sa vlasnicima razgovarate o onome što vi želite.

 Kada prvi put dolazite u kontakt sa vlasnikom kluba ili osobom za booking, recite da sa malo isticanja (reklame) možete dovesti publiku i dovesti ih ponovo. Ne govorite da ste „najnoviji talas disko hipi fjužn metala“ – to ih ne interesuje. Osim ako vlasnik nije ljubitelj disko hipi fjužn metala. Ako vlasnik osjeti da æe zaraditi novac i „na duge staze“, veæe su šanse da æe se potruditi i oko promocije. Ovo može uèiniti i te kakvu razliku izmeðu uspjeha i propasti. Recite da biste željeli PONOVITI sinoænji uspješan koncert u buduænosti i da ste spremni RADITI S NJIM šta god treba da se privuèe JOŠ VIŠE LJUDI.

 Zapamtite, osnovni razlog zbog kojeg æe vam klub pomoæi u promociji nije moguæi broj posjetilaca, veæ profit. Ako privuèete samo stotinu ljudi i svaki od njih ostavi gomilu para za šankom, bit æete hit gdje god se prijavite za svirku. Na kraju veèeri, ako se desi da vas vlasnik lièno isplaæuje, pitajte kako je prošao. Ne budite naporni, samo mu stavite do znanja da vas interesuje da i on proðe dobro. Menadžeri i vlasnici vole da znaju da ste na istoj talasnoj dužini sa njima.

 Sada malo iznenaðenje: Uradite isto i sa konobarima, pitajte ih jesu li se umorili, ima li bakšiša. Poklonite im svoj CD. Vjerovali ili ne – oni su vam najjaèa promotivna snaga koju u klubu imate. Èesto, vlasnici nisu tu èitav dan i, kada se pojave, pitaju konobare kakvi ste bili. Ako vam to nije dovoljno, deset do stotinu ljudi u toku dana zovu klub da pitaju kakav je bend koji æe veèeras svirati. Šta mislite koga zovu? Ako vas konobari vole imat æe lijepih stvari da kažu o vama, a to je deset do stotinu ljudi više na vašem koncertu koji inaèe ne bi bili tu. I ne košta vas ništa (osim možda CD-a). I dalje nevjerujete? Ako želite, dat æu vam brojeve dva konobara iz kluba u kojem radim pa ih sami pitajte.

 Ako naporno radite na uspostavljanju odnosa sa svima iz lanca i shvatite šta motiviše svakoga pojedinaèno, imat æete njihovu pomoæ u promociji. Ipak, èesto æete morati biti promotivna armija od jednog èovjeka. Ne brinite, osnove su jednostavne, velikog utjecaja i veoma jeftine.

 Poènite objavljujuæi dogaðaj u svim dostupnim medijima. U ovom trenutku vam je potrebna VELIKA LISTA. Razmislite i na papir nabacite sva mjesta koja omoguæavaju besplatnu distribuciju informacija o koncertima. Lista æe sadržavati lokalne novine, mjeseène vodièe, Internet portale, radio stanice. U devedeset posto sluèajeva objavljivanje informacije o vašem koncertu vas neæe koštati ništa pod uslovom da im javite o dogaðaju u skladu sa njihovim pravilima.

 Ovo nas dovodi do slijedeæeg koraka: Kontakt lista medija. Kontaktirajte svaki medij pojedinaèno i objasnite im da ste „lokalni bend“ (demo bend ako baš hoæete) i da biste željeli objaviti informacije o vašim nastupima. Pitajte koji je rok za prijavu pojedinih nastupa. Moguæi odgovor je, na primjer, da biste ušli u kalendar za maj/svibanj, trebate im javiti detalje nastupa najdalje do 15. aprila/travnja. Ovo nas malo skreæe sa glavne teme, ali je jako važno: ako imate svirku 30.5. da li ste je dogovorili 25.5. ili mjesec i po dana prije. Ovo govorim da vidite koliko je za promociju važno ugovarati stvari mnogo vremena u naprijed.

 Za vašu Kontakt listu medija zabilježite sve detalje vezane za naèin prijave dogaðaja, ukljuèujuæi i naèin dostave informacija: faxom, e-mailom i sl. Najsigurniji naèin jeste e-mailom i uvijek se trudite da dobijete adresu osobe sa kojom razgovarate. Izbjegavajte davanje informacija telefonom. Ako ni zbog èega drugog, ono zamislite da imate listu od 50 medija. Trebalo bi vam tri dana da svakom telefonom date sve detalje vaše svirke.

 Dobro, sada imate listu svih besplatnih medija i njihovih uobièajenih metoda prijema informacija i rokove za prijavu. Sad sastavite svoj kalendar svirki za mjesec dana. Ako imate samo jednu ili dvije svirke, ne brinite. Morate od neèega da krenete. Svoj kalendar proslijedite medijima. Ako koristite e-mail, upotrijebite BCC da biste izbjegli jeftin izgled masovnih poruka. Što privatnija poruka, to su veæe šanse da æe neki urednik upamtiti ime vašeg benda. Kako saznajete nove informacije o ljudima iz medija uvrštavajte ih u svoju kontakt listu.

 Buduæi da širite geografski krug u kome svirate morat æete ovaj proces ponavljati iznova. Neki klubovi imaju svoje naèine besplatnog reklamiranja. Pitajte vlasnika ima li svoju listu medija i time skratite vrijeme koje trošite na promociju. Pored toga ovo vlasniku pokazuje da znate šta radite. Ako klub veæ daje informacije medijima, neæe škoditi da to i vi uradite. Pazite samo da ne iritirate urednike.

 Kada su svi mediji za besplatno reklamiranje pokriveni, vrijeme je da budemo malo kreativni i potražimo nove puteve besplatnog publiciteta. Naredne metode su „besplatne“ pod navodnicima jer zahtijevaju dosta vremena, a vrijeme je ...

 Buduæi da nemate potporu xafsinške mašinerije, morat æete izvuæi najviše iz onoga što vam je dostupno i to u najkraæem moguæem vremenu. Na kraju, mora vam ostati vremena i za stvaranje muzike, probe i koncerte. Imajuæi sve ovo u vidu, oèito je da æete napore usmjeriti tamo gdje oni imaju najviše efekta. Prvi korak u traženju pravc djelovanja jeste odrediti ko vam je publika. Nemojte misliti da je vaša muzika privlaèna za sve. Najvažnija stvar koju nauèite kada studirate xafsing jeste: „Ako reklamiraš svima – ne reklamiraš nikome!“

 Nemojte trošiti vrijeme i novac lijepeæe vaše plakate na ulazu u pijacu ako svirate punk. Teško da æe se koja domaæica, vraæajuæi se iz kupovine grincajga, latiti mobitela da sa frendicom dogovori odlazak na sutrašnji koncert.

 Da li ste u fast food-u ikada èekali u redu duže od dvije minute? Da li je dva minuta dovoljno da proèitate plakat za koncert koji vas interesuje? Idu li punkeri na pijacu? A u fast food? Jedan plakat u fotokopirnici blizu škole može doprijeti do skoro polovine uèenika. Ovo su samo neki primjeri koji vam mogu pomoæi da dovedete par ljudi na vašu svirku. Kada ste ih doveli, treba ih dovesti i ponovo.

 Na red dolaze odnosi sa javnošæu. Zašto su oni tako bitni? Bez obzira da li svirate rock ili flamenco, vi ste IZVOÐAÈ (performer). Ljudi stvaraju sliku (i donose važne odluke za vašu karijeru) o vama na osnovu jednog sata programa ili razgovora od par minuta. Da li vaš sat programa ili kratki razgovor može predstaviti vas u punom svjetlu? Naravno da ne, ali ljude to ne interesuje.

 Tražit æu od vas da prethodni pasus proèitate ponovo. Odgovor na efektivno reklamiranje od usta do usta leži u tom tekstu. Ljudi stièu sliko o vama na osnovu kratkih susreta (ovdje ukljuèujem i vaše obraæanje njima sa pozornice), i pobrinite se da ti susreti budu pozitivni. Zahvalite im se na dolasku. Pitajte ih da li im se dopada atmosfera. Ako svirate obrade, pitajte ih za muzièku želju (èak i ako unapijed znate da im neæete moæi udovoljiti). Dok razgovarate sa publikom nakon svirke, potrudite se da se upišu u vašu mailing listu. Imate mailing listu, zar ne?

 Danas je to mnogo jednostavnije sa Internetom i e-mailom. Nemate opravdanje za nepostojanje mailing liste. Evo nekoliko pravila za novosti koje šaljete e-mailom:

 Poklonite nešto fanovima na mailing listi. To može biti besplatan MP3 (ako ih se ne može drugaèije pronaæi), besplatne karte za neki od vaših koncerata, i sl.

Recite fanovima sve o svom bendu, kad neko polaæe ispite, koju je ocjenu dobio, citirajte nekog od fanova, prepišite red dva neke recenzije, budite prisni.

Budite kratki. Pišite kao za novine. Napravite pasuse sa zanimljivim naslovima koji æe potaknuti na èitanje.

Objavljujte novosti svakih 7-10 dana. Ukoliko nemate vijesti, nemojte na silu praviti newsletter. Fanovi zaslužuju najbolje.

Ne oèajavajte ako vam ljudi kažu da ih brišete sa liste.

Nagradite fanove.


Stariji postovi

Music Production School

Chat

YoU
Ako ima tema koja vas posebno interesuje i koju zelite da obradim, molim vas ostavite komentar ili poruku na chat-u !

Teme
- Istina o Demo Snimku, I dio
- Istina o Demo Snimku, II dio
- Kako Promovirati Bend
- Podešavanje Bubnja
- Ozvučavanje Bubnja - NEXT -
- Podešavanje i Održavanje Gitare I dio
- Podešavanje i Održavanje Gitare II dio

Sljedeca tema
Ozvučavanje Bubnja !

Preporučujemo !





MOJI FAVORITI
Common sense is not common enough.
Schizophrenic
Yugo Fan Sarajevo
više...

BROJAČ POSJETA
9458

Powered by Blogger.ba